Biološko suzbijanje biljnih bolesti uglavnom obuhvaca primjenu komercijaliziranih bioloških pripravaka (biofungicidi) na bazi anatagonistickih mikroorganizama (bakterija, gljiva i dr.), ciji se antagonizam s uzrocnicima biljnih bolesti ili biljnim patogenima temelji na interakcijama antibioze, kompeticije, parazitizma (hiperparazitizam i mikoparazitizam) i inducirane biljne rezistentnosti. Do danas je u svijetu komercijalizirano preko 100 bioloških pripravaka na bazi 14 vrsta bakterija i 12 vrsta gljiva. Od antagonistickih gljiva to su najcešce vrste iz rodova Trichoderma, Gliocladium, Pythium, Coniothyrium i Ampelomyces, a od antagonistickih bakterija vrste iz rodova Agrobacterium, Bacillus, Pseudomonas i Streptomyces. S obzirom na ekološki povoljne ucinke biofungicida, te na sve vece uspjehe u njihovoj komercijalizaciji, biološko suzbijanje biljnih patogena postaje vrlo bitan segment u integriranoj zaštiti bilja, iako se u Hrvatskoj vrlo slabo primjenjuje.